- biljke: Crvene pande su biljojedi i oslanjaju se na razne biljke za hranu, uključujući bambus, voće i lišće. Dostupnost i kvaliteta ovih biljaka mogu utjecati na populaciju crvene pande.
- Životinje: Crvene pande plijene razne životinje, uključujući snježne leoparde, leoparde i dholes. Prisutnost i obilje ovih grabežljivaca mogu utjecati na populaciju crvene pande.
- Natjecatelji: Crvene pande natječu se s drugim životinjama za hranu i stanište, uključujući i druge biljojede poput Takins i mošus jelena. Prisutnost i obilje ovih konkurenata mogu utjecati na populaciju crvene pande.
- paraziti i bolesti: Crvene pande mogu se zaraziti raznim parazitima i bolesti, uključujući buhe, krpelj i respiratorne infekcije. To može utjecati na zdravlje i opstanak crvenih pande.
- ljudi: Ljudi su jedna od najvećih prijetnji crvenim pandama. Gubitak staništa uslijed krčenja šuma, lova i krivolova svi su glavni čimbenici u padu populacije crvene pande.
Međusobna interakcija ovih biotičkih čimbenika može imati značajan utjecaj na populaciju crvene pande. Na primjer, smanjenje dostupnosti bambusa zbog klimatskih promjena moglo bi dovesti do smanjenja populacije crvene pande. Alternativno, smanjenje broja grabežljivaca zbog napora za očuvanje moglo bi dovesti do povećanja populacije crvene pande.
Razumijevanje ovih biotskih čimbenika ključno je za razvoj učinkovitih strategija očuvanja za crvenu pandu.