Evo situacije:
* Natjecanje: Ako dvije životinje u istom prehrambenom lancu jedu istu stvar, one će se natjecati za taj resurs. Ovo natjecanje može biti izravno (boriti se oko hrane) ili neizravno (jedna je životinja učinkovitija u pronalaženju ili konzumiranju hrane).
* Dinamika stanovništva: Ishod ove konkurencije može imati značajan utjecaj na veličine stanovništva obje životinje. Životinja koja je bolja u dobivanju hrane vjerojatno će uspjeti, dok stanovništvo ostale životinje može odbiti.
* Efekti ekosustava: Ovo natjecanje može probiti kroz ekosustav. Ako populacija jedne životinje raste, to bi moglo utjecati na populaciju svog plijena ili grabežljivaca, što dovodi do promjena u ukupnoj ravnoteži ekosustava.
Primjer:
Zamislite dvije vrste ptica, koje obje jedu gusjenice. Ako je jedna ptica bolja u pronalaženju gusjenica ili obrani svog teritorija, možda će imati veću populaciju i ostaviti manje gusjenica za drugu pticu. To bi moglo uzrokovati pad stanovništva manje uspješne ptice.
KLJUČNI TAKEAY: Konkurencija za hranu prirodni je dio bilo kojeg lanca hrane. Pomaže u regulaciji veličine stanovništva i održavanju ravnoteže ekosustava.