• Smanjena veličina stanovništva: Predacija može uzrokovati da se populacija plijena opada u veličini, jer grabežljivci troše udio populacije plijena.
• Promjene u ponašanju plijena: Plijen može izmijeniti svoje ponašanje kao odgovor na grabežnju, poput postajanja budne ili izbjegavanja područja u kojima su grabežljivci uobičajeni. To može utjecati na preživljavanje plijena i reproduktivni uspjeh.
• Promjene u obilju i distribuciji plijena: Predacija može utjecati na obilje i raspodjelu vrsta plijena unutar ekosustava. Na primjer, grabežljivci mogu preferencijalno ciljati određene vrste plijena ili pojedinaca, što dovodi do promjena u relativnom obilju različitih vrsta plijena u zajednici.
• Evolucijske adaptacije: Predacija također može pokrenuti evolucijske prilagodbe u vrstama plijena. Plijen se može razvijati osobine koje im pomažu da ne otkrivaju ili uhvate grabežljivce, poput kamuflaže, upozorenja ili povećane okretnosti.
• Trofične kaskade: Predacija može pokrenuti trofičke kaskade, pri čemu promjene u populaciji grabežljivca utječu na populaciju drugih vrsta na nižim trofičkim razinama. Na primjer, ako se vrsta grabežljivih kamena ukloni iz ekosustava, ona može osloboditi preferirani plijen grabežljivca iz tlaka predatora, što dovodi do povećanja njihove populacije. Ovo povećanje obilja plijena može tada probiti kroz prehrambeni lanac, utječući na populaciju drugih vrsta koje se hrane plijenom.
Ovo su samo neki od potencijalnih učinaka predatora na populaciju plijena. Specifični učinci predatora varirat će ovisno o vrsti uključenog grabežljivca i plijena, kao i o ekološkom kontekstu u kojem međusobno djeluju.