Komunikacija:
* Sisari: Kitovi, dupini, šišmiši i mnogi kopneni sisavci koriste vokalizacije kako bi komunicirali jedni s drugima za parenje, obranu teritorija i podizanje potomstva.
* Ptice: Ptice koriste pjesme i pozive kako bi privukle prijatelje, branile teritorije i upozorila jedni druge na opasnost.
* Insekti: Neki insekti, poput cvrčaka i skakavaca, međusobno komuniciraju chirpingom i stridulacijom.
Navigacija i orijentacija:
* Šišmiši: Šišmiši koriste eholokaciju, emitirajući visokofrekventne zvukove i slušajući odjeke kako bi se kretali i pronašli plijen u mraku.
* kitovi: Kitovi koriste zvuk za navigaciju i komuniciranje na velikim udaljenostima, posebno u mutnoj vodi.
* dupini: Slično kitovima, dupini koriste eholokaciju za navigaciju i lov.
Izbjegavanje grabežljivca:
* jelena: Jeleni se oslanjaju na svoj saslušanje kako bi otkrili približavanje grabežljivaca.
* miševi i štakori: Ti glodavci imaju izvrstan sluh i mogu otkriti grabežljivce izdaleka.
* žabe: Žabe imaju osjetljive uši koje mogu pokupiti vibracije približavanja grabežljivcima.
Otkrivanje plijena:
* sove: Sove imaju izuzetan sluh koji im pomaže da pronađu mali plijen u mraku.
* zmije: Neke zmije, poput vipera, imaju jame osjetljive na toplinu koje im pomažu da otkriju plijen kroz vibracije u zraku.
* pauci: Neki pauci koriste vibracije u svojim mrežama kako bi otkrili prisutnost plijena.
Ostale upotrebe:
* Slonovi: Slonovi koriste infraczvuk za komunikaciju na velikim udaljenostima.
* Psi: Psi imaju širok raspon sluha i mogu otkriti zvukove koje ljudi ne mogu.
* Mačke: Mačke mogu čuti veće frekvencije od ljudi, što im pomaže da otkriju plijen i druge zvukove.
Ukratko, širok raspon životinja ovisi o sluhu u različite svrhe, od komunikacije i navigacije do izbjegavanja grabežljivca i otkrivanja plijena. Njihova sposobnost da čuju igra vitalnu ulogu u njihovom opstanak i interakcije s njihovim okolišem.