1. Jednostavnost i isplativost: Voda iz slavine lako je dostupna i jeftina, što je čini prikladnim i ekonomičnim izborom za pranje dijapozitiva tijekom postupaka bojenja.
2. Neutralni pH: Voda iz slavine ima neutralni pH (oko 7), što pomaže u sprječavanju oštećenja stanica ili tkiva. Ekstremne razine pH mogu promijeniti strukturu stanica ili ometati postupak bojenja.
3. Uklanjanje viška mrlje: Voda iz slavine učinkovito ispire višak mrlje koja nije vezana za ciljne strukture. To osigurava jasan i dobro definiran obrazac bojenja.
4. Dehidracija: U nekim protokolima bojenja voda iz slavine koristi se za dehidraciju uzorka prije ugradnje. To je zato što je voda dobro otapalo i može ukloniti vodu iz uzorka, što ga čini prozirnijim i lakšim za pregled pod mikroskopom.
5. Specifičnost: U nekim se slučajevima voda iz slavine koristi iz određenih razloga povezanih s metodom bojenja. Na primjer, u nekim postupcima bojenja grama, voda koja se koristi u koraku dekolorizacije je kritična. Ta bi voda trebala imati određeni sadržaj minerala i čistoće kako bi se osigurala pravilna dekolorizacija.
Važna razmatranja:
* Kvaliteta vode: Kvaliteta vode iz slavine može varirati ovisno o lokaciji. U nekim slučajevima voda može sadržavati nečistoće koje mogu ometati bojenje. Ako radite s osjetljivim uzorcima ili postupcima, preporučljivo je koristiti destiliranu ili deioniziranu vodu.
* Temperatura: Hladna voda ponekad može uzrokovati da se mrlja taloži iz otopine. Topla voda ponekad može biti učinkovitija u uklanjanju viška mrlje, ali to treba izbjegavati u postupcima gdje toplina može oštetiti uzorak.
Općenito, voda iz slavine općenito je prikladan izbor za pranje razmaza u postupcima bojenja zbog njegove dostupnosti, neutralnog pH i učinkovitosti u uklanjanju viška mrlje. Međutim, važno je razmotriti specifične zahtjeve protokola bojenja i potencijalni utjecaj kvalitete vode na rezultate.