1. Senzorne adaptacije:
* Poboljšana osjetila: Mnoge životinje plijena imaju pojačala osjetila vida, miris, sluh ili dodir kako bi rano otkrile grabežljivce. Na primjer, gazele imaju izvrstan vid za uočavanje lavova iz daljine, dok zečevi imaju osjetljive uši da otkriju približavanje grabežljivcima.
* Posebna osjetila: Neke vrste imaju jedinstvena osjetila poput mogućnosti otkrivanja električnih polja (morskih pasa) ili vibracija (zmija) kako bi osjetili prisutnost grabežljivaca.
2. Fizičke prilagodbe:
* Kamuflaža: Smještanje u pozadinu ključna je obrana. To može uključivati obojenje (poput kameleona) ili uzoraka (poput leoparda) koji odgovaraju njihovom okruženju.
* Brzina i okretnost: Mnoge životinje plijena, poput gazela i zečeva, nevjerojatno su brze i okretne, omogućavajući im da nadmašuju grabežljivce.
* oklop i obrana: Neke su životinje razvile tvrde školjke, bodlje ili vagu za zaštitu, poput armadilosa, divokoza i pangolina.
* veličina: Veće životinje plijena mogu biti teže grabežljivcima, dok manji mogu biti okretniji ili se mogu lako sakriti.
3. Prilagodbe u ponašanju:
* Sakrivanje i prikrivanje: Pronalaženje sigurnih mjesta za skrivanje, poput bura, gusta ili guste vegetacije, može biti učinkovito protiv grabežljivaca.
* LOKIRANJE I ŠKOLE: Mnoge životinje, poput ribe i ptica, tvore velike skupine kako bi povećale svoje šanse za preživljavanje. Veća skupina pruža veću budnost i veću zbrku za grabežljivce.
* Pozivi alarma: Mnoge su životinje razvile pozive upozorenja koji upozoravaju ostale pripadnike svoje vrste na opasnost.
* Feigning Smrt: Neke se životinje igraju mrtve kako bi izbjegle napad.
* Prikazi distrakcije: Neke životinje koriste distrakcijske prikaze kako bi privukle pažnju od sebe ili svojih mladih, poput ptice koja je zadivila slomljeno krilo.
4. Kemijska obrana:
* toksini: Neke životinje, poput žaba i zmija otrova, imaju toksine u koži ili otrova koji mogu odvratiti grabežljivce.
* Miris žlijezda: Životinje poput skuna koriste se izlučevine mirisnih za odvraćanje grabežljivaca.
5. Ostale adaptacije:
* Noktična aktivnost: Neke su životinje, poput šišmiša i sova, aktivne noću kada su njihovi grabežljivci manje aktivni.
* Mimicry: Neke životinje, poput viceroy leptira, oponašaju pojavu opasnih životinja kako bi odvratile grabežljivce.
Ovo su samo neke od mnogih adaptacija koje su se razvijale plijenske životinje kako bi izbjegle grabežljivce. Na specifične adaptacije svake vrste utječu složena interakcija čimbenika, uključujući njihovo okruženje, vrste grabežljivaca s kojima se suočavaju i njihova evolucijska povijest.