* Kontrola prekomjerne pošte: Predatori mogu pomoći u regulaciji populacije plijena, sprječavajući ih da prekomjerno preplavljuju svoje okruženje. To je posebno važno u ekosustavima s ograničenim resursima. Ako populacija plijena postane prevelika, može iscrpiti svoj izvor hrane, na kraju naštetiti i plijenu i ekosustavu. Predatori drže da populacija plijena kontrolira, omogućujući uravnoteženije okruženje.
* Selektivni pritisak za fitness: Predatori često ciljaju na najslabije, bolesne ili ozlijeđene plijene. Ovaj selektivni pritisak pomaže u uklanjanju pojedinaca koji su manje fit, što dovodi do jače i zdravije populacije plijena u cjelini.
* Poboljšanje biološke raznolikosti: Predatori mogu pridonijeti većoj biološkoj raznolikosti sprječavajući da jedna vrsta plijena postane dominantna, što bi smanjilo raznolikost drugih vrsta u ekosustavu.
* Regulacija ekosustava: Predatori mogu pomoći u regulaciji populacije drugih životinja, uključujući ostale grabežljivce i plijen, stvarajući stabilniji ekosustav. To je zato što grabežljivci mogu utjecati na raspodjelu i obilje njihovog plijena, što zauzvrat utječe na populaciju drugih vrsta koje se oslanjaju na one plijena.
* Kontrola bolesti: Predatori mogu neizravno kontrolirati širenje bolesti smanjujući gustoću populacije plijena. Visoka gustoća plijena može dovesti do povećanog prijenosa bolesti, ali grabežljivci mogu pomoći da se ta populacija kontrolira.
Važno je napomenuti da je odnos grabežljivaca i plijena složen i može se razlikovati ovisno o specifičnom ekosustavu i vrstama uključenih. Međutim, u većini slučajeva grabežljivci igraju vitalnu ulogu u održavanju zdravlja i stabilnosti ekosustava reguliranjem populacije plijena i promicanjem biološke raznolikosti.