Traženje hrane i grabežljivost:Galebovi pokazuju različite strategije traženja hrane, loveći razna stvorenja kao dio svoje prehrane. Evo općenite analize:
- Morski predatori:Galebovi aktivno love i jedu ribu, male rakove, kukce i druge vodene organizme u međuplimnoj zoni i blizu vodene površine. Svoj plijen uočavaju iz zraka, obrušavaju se i hvataju ga kljunom.
- Ponašanje sakupljanja otpadaka:Galebovi spremno jedu mrtve ili umiruće životinje, uključujući ribe, morske sisavce, ptice, pa čak i ljudski otpad. Često ih se može vidjeti oko ribarskih brodova, odlagališta smeća ili plaža gdje mogu tražiti odbačenu hranu.
- Predajanje drugih ptica:Poznato je da neke vrste galebova, poput velikog crnoleđeg galeba, love manje morske ptice, poput čigri i galebova. Gađaju gnijezda i grabe ranjiva jaja ili piliće.
Sekundarni potrošači:U lancu morske hrane galebovi spadaju u kategoriju sekundarnih potrošača. Hrane se manjim organizmima, često primarnim potrošačima, koji su konzumirali biljnu tvar ili mikroskopski zooplankton. Na primjer:
- Grabežljivci pješčarke:Galebovi obično plijene pješčarke, male ribe koje se obično nalaze u vodama blizu obale. Sandlanci se pak hrane kopepodima i drugim sićušnim stvorenjima niže u hranidbenom lancu. Konzumirajući sandlance, galebovi neizravno vrše utjecaj odozgo prema dolje na svoju vrstu plijena.
- Sribavi galebovi i meduze:Sribavi galebovi, posebno na pacifičkom sjeverozapadu, prilagodili su se hraniti cvjetanjem meduza u nekim područjima. Meduze, iako prvenstveno mesožderke, hrane se planktonskim organizmima, poput planktona i male ribe. Tako galebovi koji se hrane meduzama utječu na brojnost ovih želatinoznih predatora.
Natjecanje za hranu i raseljavanje:Galebovi se često suočavaju s konkurencijom drugih morskih ptica, ptica grabljivica i morskih sisavaca za zajedničke izvore hrane. U obalnim staništima mogu se natjecati s drugim grabežljivcima kao što su čaplje, čaplje, pa čak i veći galebovi. Ponekad galebovi mogu istisnuti druge vrste tako što su agresivni i dominiraju omiljenim hranilištima.
Primjeri učinaka odozgo prema dolje:U određenim ekosustavima galebovi se ponašaju kao vrhunski predatori i vrše regulatorne učinke odozgo prema dolje. Na primjer:
- Crnoglavi galebovi i čigre:U dijelovima Europe, istraživanja pokazuju da grabežljivac crnoglavih galebova na piliće čigre može utjecati na uspjeh razmnožavanja različitih vrsta čigri. Ova interakcija predator-plijen utječe na populacije čigri i utječe na ukupnu ekološku ravnotežu u obalnim staništima.
- Predatorstvo morskih beskralježnjaka:u određenim regijama galebovi se mogu intenzivno hraniti određenim vrstama morskih beskralježnjaka, poput ležišta dagnji. Kontroliranjem brojnosti beskralježnjaka, galebovi neizravno utječu na dostupnost izvora hrane za druge morske organizme.
Ukratko, galebovi igraju važnu ekološku ulogu kao predatori i čistači u morskim i obalnim hranidbenim mrežama. Njihov položaj u hranidbenom lancu varira ovisno o njihovoj prehrani i staništu, a mogu imati značajan utjecaj na populacije svojih vrsta plijena, utječući na cjelokupnu dinamiku ekosustava.