Gubitak staništa i fragmentacija:
Jedna od glavnih prijetnji kiviju je stalni gubitak, degradacija i fragmentacija njihovih prirodnih staništa. Ove ptice zahtijevaju gustu vegetaciju i tlo za sklonište, gniježđenje i traženje hrane. Međutim, krčenje šuma i prenamjena zemljišta za poljoprivredu, urbanizacija i infrastrukturni projekti doveli su do uništenja i fragmentacije staništa kivija.
Predatorstvo unesenih vrsta:
Introducirani grabežljivci sisavci, poput stočnjaka, lasica, mačaka i pasa, predstavljaju ozbiljnu prijetnju kiviju. Ovi grabežljivci nisu porijeklom s Novog Zelanda i nemaju prirodnih grabežljivaca, što omogućuje brzi rast njihove populacije. Aktivno love i plijene piliće kivija i odrasle jedinke, što pridonosi visokim stopama smrtnosti.
Promjena staništa:
Ljudske aktivnosti, uključujući sječu, poljoprivredne prakse i razvoj turizma, mogu modificirati staništa kivija i promijeniti prirodnu ravnotežu ekosustava. Na primjer, sječa može ukloniti bitnu vegetaciju, dok se poljoprivredna praksa može koristiti pesticidima koji štete beskralješnjacima, primarnim izvorima hrane za kivi. Ove izmjene narušavaju ekološku ravnotežu, što otežava razvoj kivija.
Bolesti i paraziti:
Kivi je podložan raznim bolestima i parazitima koji mogu imati štetne posljedice na njihovo zdravlje i preživljavanje. Ptičje bolesti poput aspergiloze i kokcidioze, zajedno s parazitima poput trakavica i valjkastih crva, mogu uzrokovati teške bolesti u populaciji kivija.
Klimatske promjene:
Utjecaji klimatskih promjena također utječu na staništa kivija. Promjene u obrascima temperature i padalina, zajedno s porastom razine mora, mogu promijeniti sastav vegetacije, obilje izvora hrane i ukupnu pogodnost staništa za kivi. Ekstremne vremenske prilike, kao što su oluje i poplave, mogu dodatno pogoršati ove izazove.
Kako bi se ublažila ova zabrinutost za okoliš i osigurao opstanak kivija, sveobuhvatni napori za očuvanje su ključni. Ti napori uključuju:
Očuvanje staništa:
Zaštita i upravljanje preostalim staništima kivija, obnova degradiranih područja i uspostavljanje koridora za povezivanje rascjepkanih šuma ključni su za osiguranje njihovog dugoročnog opstanka. Pravna zaštita i ugovori o očuvanju igraju značajnu ulogu u očuvanju staništa kivija.
Kontrola predatora:
Provedba rigoroznih programa kontrole predatora ključna je za smanjenje populacije unesenih predatora i minimiziranje njihovog utjecaja na populaciju kivija. Zamke, trovanje i druge strategije upravljanja koriste se za kontrolu broja predatora.
Borba protiv bolesti i parazita:
Praćenje populacije kivija zbog izbijanja bolesti i provedba biosigurnosnih mjera može pomoći u sprječavanju širenja bolesti i parazita. Nadzor nad bolestima, programi cijepljenja i ciljani tretmani mogu pridonijeti zdravlju i dobrobiti populacije kivija.
Javna svijest i obrazovanje:
Podizanje javne svijesti o ekološkim izazovima s kojima se suočava kivi i promicanje odgovornih praksi očuvanja od ključne su važnosti. Obrazovanje javnosti o važnosti očuvanja staništa, odgovornog posjedovanja kućnih ljubimaca i podupiranje inicijativa za očuvanje može potaknuti kolektivnu predanost zaštiti ovih kultnih ptica.
Kroz ove napore za očuvanje i zajednički pristup koji uključuje vladine agencije, organizacije za očuvanje, zemljoposjednike i javnost, moguće je riješiti ekološke probleme koji prijete kiviju i osigurati njihovu budućnost u raznolikom i jedinstvenom ekosustavu Novog Zelanda.